出典:Wiktionary
出典:『Wiktionary』 (2026/01/04 01:05 UTC 版)
From oboediens + -ia.
oboedientia f (genitive oboedientiae); first declension
First-declension noun.
| singular | plural | |
|---|---|---|
| nominative | oboedientia | oboedientiae |
| genitive | oboedientiae | oboedientiārum |
| dative | oboedientiae | oboedientiīs |
| accusative | oboedientiam | oboedientiās |
| ablative | oboedientiā | oboedientiīs |
| vocative | oboedientia | oboedientiae |
oboedientia